Klasifikacija:

Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae

Morfologija:

Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 7-8 mekanih šipćica;
Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 7-11 mekanih šipćica;
Repna peraja: 18 šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 40-45
Usta su poludonja. Nema brčiće. Kratka gubica, njena dužina je manja ili jednaka promjeru oka. Čelo je relativno široko. Postorbitalna dužina je veća od polovice dužine glave. Ljuske su razmjerno velike i po slobodnom rubu su tamne. Ždrijelni zubi su dvodijelni, jako zašiljeni sa izduženom brazdom na površini za žvakanje. Leđa su zelena, bokovi tamnozeleni, a trbuh svijetlozelene boje. Leđna i repna peraja su tamne, a sve ostale svijetle.

Max veličina:

150.0 cm (mužjak); najveća zabilježena masa: 45.0 kg

Biologija:

Dolazi u jezerima, umjetnim jezerima, bazenima i rukavcima velikih rijeka, preferirajući velike, polako tekuće ili stajaće vode sa biljkama. Podnosi širok raspon temperatura od 0°C do 38°C, salinitiet čak do 10 ppt i niske razine kisika čak do 0.5 ppm. Spolnu zrelost kod nas dostiže u četvrtoj godini pri težini od 3,5kg. Mrijesti se u proljeće u koritu rijeke sa vrlo snažnom strujom vode. Ikru odlaže pri temperaturi vode od 26-30°C. Ikra je pelagička i slobodno pliva po vodi (N. Fijan, J. Vojta, 1969) Plodnost ženki je od 29 000 do 816 000 komada ikre. Juvenilni oblik se hrani zooplanktonom, dok se odrasli hrane višim vodenim biljem i rubnom travom, no uzimaju također i detritus, kukce i druge beskralješnjake. Do nedavno se smatralo da se u našim područjima gotovo isključivo razmnožava umjetnim putem, ali je ustanovljeno da se vjerojatno može razmnožavati i u rijeci Dravi. Jedna je od svjetski najvažnijih vrsta akvakulture, i također se koristi za kontrolu korova u rijekama, ribljim umjetnim jezerima i rezervoarima.

Distribucija:

ALOHTONA VRSTA
Bijeli amur unesen je u europske vodotoke 1960-tih i 1970-tih godina radi kontrole vodene vegetacije na ribnjacima, a odatle se proširio u otvorene riječne sustave. Brojnost bijelog amura u rijekama crnomorskog sliva, posebice u rijeci Dravi, vrlo je velika pa ozbiljno ugrožava prirodne populacije ostalih vrsta. Premda se vjerovalo da se ne mrijesti u otvorenim vodama, velike populacije te vrste ukazuju na suprotno.